Zavarivanje je široko korišten proces u raznim industrijama, kao što su građevinarstvo, proizvodnja i popravak automobila. Iako je zavarivanje bitna vještina, ono također uključuje potencijalne opasnosti koje mogu uzrokovati ozbiljne ozljede ako se ne pridržavaju odgovarajućih sigurnosnih mjera. Ovaj vodič za početnike ima za cilj pružiti sveobuhvatne informacije o sigurnosti zavarivanja, uključujući osobnu zaštitnu opremu (OZO), sigurne radne prakse i potencijalne opasnosti kojih treba biti svjestan.
Zašto je sigurnost važna kod zavarivanja?
Sigurnost je od najveće važnosti kod zavarivanja iz nekoliko razloga:
Osobna zaštita:
Zavarivanje uključuje razne opasnosti, uključujući intenzivnu toplinu, iskre i štetne pare. Sigurnosne mjere, poput nošenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme (OZO), osiguravaju da su zavarivači zaštićeni od opeklina, ozljeda oka, respiratornih problema i drugih potencijalnih zdravstvenih rizika.
Sprječavanje nesreća:
Zavarivanje često uključuje rad s otvorenim plamenom, visokim temperaturama i električnim strujama. Zanemarivanje sigurnosnih mjera može dovesti do nesreća, poput požara, eksplozija, strujnih udara i padova. Poštivanje odgovarajućih sigurnosnih postupaka smanjuje rizik od nesreća i stvara sigurnije radno okruženje.
Zdravlje i dobrobit:
Zavarivanje proizvodi pare i plinove koji mogu biti otrovni ako se udišu. Dugotrajna izloženost tim tvarima može dovesti do respiratornih problema, plućnih bolesti i drugih dugoročnih zdravstvenih problema. Primjenom odgovarajućih ventilacijskih sustava i korištenjem zaštite za disanje, zavarivači mogu zaštititi svoje zdravlje i dobrobit.
Usklađenost s propisima:
Vlade i regulatorna tijela uspostavili su sigurnosne propise i standarde za zavarivanje. Pridržavanje tih propisa nije samo zakonski obavezno, već i osigurava da radno mjesto zadovoljava potrebne sigurnosne standarde. Poštivanje sigurnosnih propisa pomaže u sprječavanju nesreća, zaštiti radnika i izbjegavanju kazni ili pravnih posljedica.
Produktivnost i učinkovitost:
Sigurnosne mjere, poput odgovarajuće obuke i korištenja odgovarajuće opreme, doprinose učinkovitijem i produktivnijem radnom okruženju. Kada se radnici osjećaju sigurno i samouvjereno u svom okruženju, mogu se usredotočiti na svoje zadatke bez brige o potencijalnim opasnostima. To dovodi do povećane produktivnosti i veće kvalitete rada.
Ugled i povjerenje:
Tvrtke koje daju prioritet sigurnosti u svojim zavarivačkim operacijama pokazuju svoju predanost dobrobiti svojih zaposlenika. Ova predanost gradi povjerenje među zaposlenicima, kupcima i širom javnošću. Pozitivan sigurnosni dosje i ugled tvrtke koja daje prioritet sigurnosti mogu privući kvalificirane radnike i poboljšati imidž tvrtke u industriji.
Uštede troškova:
Ulaganje u sigurnosne mjere može zahtijevati početne troškove, ali dugoročno dovodi do uštede troškova. Sprječavanje nesreća i ozljeda smanjuje medicinske troškove, zahtjeve za naknadu štete radnicima i potencijalne pravne obveze. Osim toga, sigurno radno okruženje minimizira oštećenje opreme, zastoje i skupe popravke.
Zaključno, sigurnost je ključna u zavarivanju kako bi se radnici zaštitili od potencijalnih opasnosti, spriječile nesreće, održalo dobro zdravlje, poštivali propisi, povećala produktivnost i izgradio pozitivan ugled. Davanje prioriteta sigurnosti ne samo da štiti dobrobit zavarivača, već i doprinosi učinkovitijem i uspješnijem zavarivačkom postupku.
Koje su glavne opasnosti kod zavarivanja?
Postoji nekoliko glavnih opasnosti povezanih sa zavarivanjem kojih zavarivači moraju biti svjesni i protiv kojih moraju poduzeti mjere opreza. Te opasnosti uključuju:
Lukni bljesak:
Lukni bljesak jedna je od glavnih opasnosti u zavarivanju. Odnosi se na oslobađanje intenzivne topline i svjetlosti koje nastaje tijekom zavarivanja, posebno tijekom procesa elektrolučnog zavarivanja poput zavarivanja zaštićenim metalom (SMAW) ili zavarivanja plinom (GMAW). Može uzrokovati teške opekline kože i očiju ako se ne koristi odgovarajuća zaštita. Zavarivači bi uvijek trebali nositi zavarivačku masku s odgovarajućim filterom za automatsko zatamnjenje kako bi se zaštitili od luka.
Glavni uzroci električnog luka prilikom zavarivanja su:
Izloženost UV i IR zračenju:
Lukovi za zavarivanje emitiraju intenzivno ultraljubičasto (UV) i infracrveno (IR) zračenje. UV zračenje može uzrokovati opekline kože slične opeklinama od sunca, dok IR zračenje može generirati toplinu koja može uzrokovati opekline. Dugotrajna izloženost ovim zračenjima bez odgovarajuće zaštite može rezultirati teškim opeklinama i dugotrajnim oštećenjima.
Intenzivna svjetlost i toplina:
Svjetlina zavarivačkog luka može biti zasljepljujuća i uzrokovati privremeno ili trajno oštećenje vida ako oči nisu pravilno zaštićene. Intenzivna toplina koju stvara luk također može uzrokovati opekline kože, čak i na udaljenosti od mjesta zavarivanja.
Kako bi se zaštitili od opasnosti od električnog luka, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:
Nosite odgovarajuću zaštitu za oči:
Zavarivačka maska s odgovarajućim zasjenjenjem leće neophodna je za zaštitu očiju od intenzivnog svjetla i zračenja koje se emitira tijekom zavarivanja. Razina zasjenjenja leće treba se odabrati na temelju procesa zavarivanja i korištene amperaže.
Koristite zaštitnu odjeću:
Zavarivači trebaju nositi odjeću otpornu na plamen, poput zavarivačke jakne ili pregače, kako bi zaštitili kožu od iskri, rastaljenog metala i topline koja se stvara tijekom zavarivanja. Također treba nositi duge rukave, hlače i cipele zatvorenih prstiju.
Osigurajte odgovarajuću ventilaciju:
Odgovarajuća ventilacija ključna je za uklanjanje isparenja i plinova zavarivanja iz radnog prostora. Pravilna ventilacija pomaže u smanjenju izloženosti otrovnim tvarima i smanjuje rizik od respiratornih problema.
Pridržavajte se sigurnih radnih praksi:
Zavarivači trebaju osigurati da je radno područje čisto od zapaljivih materijala i da su mjere za sprječavanje požara, poput aparata za gašenje požara, lako dostupne. Pridržavanje odgovarajućih tehnika zavarivanja i održavanje sigurne udaljenosti od luka također može pomoći u smanjenju rizika od električnog luka.
Dobijte odgovarajuću obuku:
Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima od električnog luka, sigurnosnim postupcima i korištenju osobne zaštitne opreme. Trebali bi biti svjesni protokola za postupanje u hitnim slučajevima u slučaju incidenta s električnim lukom.
Razumijevanjem rizika povezanih s električnim lukom i primjenom odgovarajućih sigurnosnih mjera, zavarivači se mogu zaštititi od opasnosti i smanjiti vjerojatnost teških opeklina i ozljeda oka.
Isparenja i plinovi:
Zavarivanje proizvodi otrovne pare i plinove, poput ozona, dušikovih oksida i metalnih para. Dugotrajna izloženost tim tvarima može dovesti do respiratornih problema, plućnih bolesti i drugih zdravstvenih problema. Zavarivači trebaju osigurati odgovarajuću ventilaciju u radnom prostoru kako bi uklonili te onečišćujuće tvari i koristiti zaštitu za disanje, poput respiratora ili maski, prema preporuci. Glavne opasnosti povezane s parom i plinovima zavarivanja uključuju:
Problemi s disanjem:
Udisanje isparenja i plinova zavarivanja može dovesti do raznih respiratornih problema, poput groznice uzrokovane isparenjima zavarivanja, bronhitisa, astme i drugih plućnih bolesti. Dugotrajna izloženost tim tvarima može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme.
Groznica metalnih isparenja:
Metalna groznica je bolest slična gripi uzrokovana udisanjem metalnih para, posebno para cinkovog oksida. Simptomi uključuju vrućicu, zimicu, glavobolju, mučninu i bolove u mišićima. Iako je obično privremena, ponovljena izloženost može dovesti do kroničnih zdravstvenih problema.
Otrovni plinovi:
Procesi zavarivanja stvaraju otrovne plinove, poput ozona, dušikovih oksida, ugljičnog monoksida i raznih metalnih oksida. Udisanje ovih plinova može uzrokovati iritaciju dišnog sustava, vrtoglavicu, mučninu, a u težim slučajevima gušenje ili trovanje.
Kancerogene tvari:
Neki isparenja od zavarivanja sadrže kancerogene tvari, poput šesterovalentnog kroma, nikla i kadmija. Dugotrajna izloženost tim tvarima može povećati rizik od razvoja raka pluća, grla ili drugih vrsta raka.
Kako bi se smanjile opasnosti povezane s dimom i plinovima za zavarivanje, zavarivači bi trebali poduzeti sljedeće mjere opreza:
Osigurajte odgovarajuću ventilaciju:
Odgovarajuća ventilacija ključna je za uklanjanje dima i plinova zavarivanja iz radnog prostora. Lokalni sustavi za ispušnu ventilaciju, poput uređaja za odvod dima ili napa, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje dima na izvoru. Opća ventilacija, poput ventilatora ili otvorenih vrata/prozora, također može pomoći u poboljšanju cirkulacije zraka.
Koristite zaštitu za disanje:
Kada je ventilacija nedovoljna ili pri radu u zatvorenim prostorima, zavarivači bi trebali koristiti odgovarajuću zaštitu za disanje, poput respiratora ili maski, kako bi filtrirali štetne pare i plinove. Odabir respiratora trebao bi se temeljiti na specifičnom procesu zavarivanja i vrsti prisutnih onečišćujućih tvari.
Odaberite procese i materijale s niskim emisijama:
Neki postupci zavarivanja proizvode manje isparenja i plinova u usporedbi s drugima. Na primjer, plinsko elektrolučno zavarivanje (GMAW) punom žicom općenito proizvodi manje isparenja od elektrolučnog zavarivanja punjenom žicom (FCAW). Korištenje potrošnih materijala i materijala s niskim emisijama također može pomoći u smanjenju stvaranja otrovnih isparenja.
Održavajte radno područje čistim:
Redovito čistite radno područje kako biste uklonili nakupljenu prašinu, ostatke i isparenja. Pravilno odlaganje potrošnog materijala, poput praznih kalema žice ili korištenih elektroda, također je važno kako bi se spriječilo izlaganje opasnim materijalima.
Dobijte odgovarajuću obuku:
Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s dimom i plinovima za zavarivanje, kao i o pravilnoj upotrebi ventilacijskih sustava i zaštite dišnih putova. Razumijevanje rizika i provedba odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od tih opasnosti.
Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s dimom i plinovima zavarivanja, zavarivači mogu zaštititi svoje respiratorno zdravlje i smanjiti rizik od dugoročnih zdravstvenih problema.
Električni udar:
Električni udar je još jedna značajna opasnost kod zavarivanja. Zavarivanje uključuje visoke električne struje koje mogu uzrokovati električni udar ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere opreza. Zavarivači bi trebali izbjegavati dodirivanje dijelova pod naponom i osigurati da je oprema za zavarivanje pravilno uzemljena. Pregledavanje kabela na oštećenja i izbjegavanje kontakta s mokrim površinama ili vodom tijekom zavarivanja također je važno kako bi se spriječio električni udar. Glavne opasnosti povezane s električnim udarom kod zavarivanja uključuju:
Opekline:
Električni udar može uzrokovati teške opekline kože i unutarnjih organa. Toplina koju stvara električna struja može oštetiti tkivo i može zahtijevati liječničku pomoć.
Srčani zastoj:
Električni udar može uzrokovati srčani zastoj, što je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju. Električna struja može poremetiti normalan srčani ritam, što dovodi do iznenadnog srčanog zastoja.
Oštećenje živaca:
Električni udar može uzrokovati oštećenje živaca, što može rezultirati utrnulošću, trncima ili gubitkom osjeta u zahvaćenom području. U težim slučajevima može uzrokovati paralizu ili gubitak kontrole mišića.
Kako bi se smanjili rizici povezani s električnim udarom, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:
Koristite pravilno uzemljenje:
Sva oprema za zavarivanje treba biti propisno uzemljena kako bi se spriječio strujni udar. Aparat za zavarivanje, radni komad i stol za zavarivanje trebaju biti spojeni na kabel za uzemljenje kako bi se osiguralo da se svaka zalutala struja sigurno usmjeri u zemlju.
Redovito provjeravajte opremu:
Opremu za zavarivanje treba redovito pregledavati na znakove istrošenosti, poput istrošenih kabela ili oštećene izolacije. Oštećenu opremu treba odmah popraviti ili zamijeniti kako bi se spriječio strujni udar.
Koristite odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu:
Zavarivači trebaju nositi odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu, poput gumenih rukavica i čizama, kako bi se zaštitili od strujnog udara. Rukavice i čizme treba redovito provjeravati ima li znakova oštećenja.
Izbjegavajte vlažne uvjete:
Zavarivanje se ne smije izvoditi u mokrim uvjetima ili na mokrim površinama. Vlažni uvjeti povećavaju rizik od strujnog udara, jer je voda dobar vodič električne energije.
Dobijte odgovarajuću obuku:
Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s električnim udarom i pravilnom korištenju opreme za zavarivanje. Razumijevanje rizika i provedba odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od tih opasnosti.
Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s električnim udarom pri zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od ozljeda i osigurati sigurno radno okruženje.
Požar i eksplozija:
Požar i eksplozija značajne su opasnosti u zavarivanju. Iskre i vrući metal koji nastaju tijekom zavarivanja mogu zapaliti zapaljive materijale, što dovodi do požara ili eksplozija. Ključno je očistiti radno područje od svih zapaljivih tvari i imati na mjestu mjere za sprječavanje požara, kao što su aparati za gašenje požara i vatrootporne barijere. Također se preporučuje imati vatrogasnu stražu tijekom i nakon zavarivanja. Glavne opasnosti povezane s požarom i eksplozijom u zavarivanju uključuju:
Paljenje zapaljivih materijala:
Iskre i toplina zavarivanja mogu zapaliti zapaljive materijale, poput otapala, ulja i plinova. To može dovesti do požara ili eksplozije, što može uzrokovati značajnu materijalnu štetu i ozljede osoblja.
Zapaljiva prašina:
Zavarivanje stvara prašinu i ostatke koji mogu postati zapaljivi kada se pomiješaju sa zrakom. Ako se zapali, zapaljiva prašina može uzrokovati požar ili eksploziju, što može biti posebno opasno u zatvorenim prostorima.
Obogaćivanje kisikom:
Procesi zavarivanja koji koriste kisik mogu povećati koncentraciju kisika u zraku, što može stvoriti opasnost od požara. Obogaćivanje kisikom može uzrokovati lakše gorenje materijala i dovesti do brzog širenja požara.
Kako bi se smanjile opasnosti povezane s požarom i eksplozijom pri zavarivanju, zavarivači trebaju poduzeti sljedeće mjere opreza:
Održavajte radno područje čistim:
Redovito čistite radno područje kako biste uklonili nakupljenu prašinu, ostatke i zapaljive materijale. Pravilno odlaganje potrošnog materijala, poput praznih kalema žice ili korištenih elektroda, također je važno kako bi se spriječilo nakupljanje zapaljivih materijala.
Koristite odgovarajuću ventilaciju:
Odgovarajuća ventilacija ključna je za uklanjanje dima i plinova zavarivanja iz radnog prostora i sprječavanje nakupljanja zapaljive prašine. Lokalni sustavi za ispušnu ventilaciju, poput uređaja za odvod dima ili napa, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje dima na izvoru. Opća ventilacija, poput ventilatora ili otvorenih vrata/prozora, također može pomoći u poboljšanju cirkulacije zraka.
Koristite odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu:
Zavarivači trebaju nositi odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu, kao što su vatrootporna odjeća, rukavice i čizme, kako bi se zaštitili od rizika od požara i eksplozije.
Izbjegavajte zavarivanje u blizini zapaljivih materijala:
Zavarivanje se ne smije izvoditi u blizini zapaljivih materijala, kao što su otapala, ulja i plinovi. Ako je zavarivanje u blizini zapaljivih materijala neophodno, odgovarajuća oprema za gašenje požara, poput aparata za gašenje požara, treba biti lako dostupna.
Dobijte odgovarajuću obuku:
Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s požarom i eksplozijom u zavarivanju i pravilnoj upotrebi opreme za gašenje požara. Razumijevanje rizika i provedba odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od tih opasnosti.
Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s požarom i eksplozijom pri zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od ozljeda i osigurati sigurno radno okruženje.
Ozljede oka i kože:
Ozljede oka i kože česte su opasnosti kod zavarivanja. Zavarivanje stvara intenzivnu svjetlost, toplinu i zračenje, što može uzrokovati oštećenje očiju i kože ako nije adekvatno zaštićeno. Glavne opasnosti povezane s ozljedama oka i kože kod zavarivanja uključuju:
Lukni bljesak:
Luk je iznenadno oslobađanje intenzivne topline i svjetlosti koje se može dogoditi tijekom zavarivanja. Može uzrokovati teške opekline očiju i kože te trajno oštećenje očiju.
Isparenja pri zavarivanju:
Isparenja od zavarivanja sadrže otrovne tvari, poput metalnih oksida i plinova, koji mogu uzrokovati respiratorne probleme i iritaciju kože. Dugotrajna izloženost isparenjima od zavarivanja može dovesti do kroničnih zdravstvenih stanja, poput raka pluća i groznice uzrokovane metalnim parama.
Ultraljubičasto (UV) zračenje:
Zavarivanje stvara UV zračenje koje može oštetiti oči i kožu. Dugotrajna izloženost UV zračenju može dovesti do katarakte, raka kože i drugih kožnih oboljenja.
Kako bi se smanjile opasnosti povezane s ozljedama očiju i kože tijekom zavarivanja, zavarivači bi trebali poduzeti sljedeće mjere opreza:
Koristite odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu:
Zavarivači trebaju nositi odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu, kao što su zavarivačke maske s automatskim zatamnjujućim lećama, zaštitne naočale s bočnim štitnicima i vatrootpornu odjeću, kako bi se zaštitili od opasnosti zavarivanja.
Koristite odgovarajuću ventilaciju:
Odgovarajuća ventilacija ključna je za uklanjanje dima i plinova zavarivanja iz radnog prostora i sprječavanje nakupljanja otrovnih tvari. Lokalni sustavi za ispušnu ventilaciju, poput uređaja za odvod dima ili napa, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje dima na izvoru.
Koristite odgovarajuće tehnike zavarivanja:
Pravilne tehnike zavarivanja, poput održavanja sigurne udaljenosti od luka i izbjegavanja izravnog gledanja u luk, mogu pomoći u smanjenju rizika od ozljeda oka i kože.
Dobijte odgovarajuću obuku:
Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s ozljedama očiju i kože pri zavarivanju te o pravilnoj upotrebi osobne zaštitne opreme. Razumijevanje rizika i provedba odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od tih opasnosti.
Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s ozljedama očiju i kože pri zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od ozljeda i osigurati sigurno radno okruženje.
Buka:
Buka je značajna opasnost kod zavarivanja. Zavarivanje stvara visoke razine buke, koja može uzrokovati oštećenje sluha ako nije adekvatno zaštićena. Glavne opasnosti povezane s bukom kod zavarivanja uključuju:
Gubitak sluha:
Izloženost visokim razinama buke može uzrokovati trajno oštećenje sluha, poput gubitka sluha ili tinitusa. Dugotrajna izloženost razinama buke iznad 85 decibela (dB) može uzrokovati oštećenje sluha.
Teškoće u komunikaciji:
Visoke razine buke mogu otežati učinkovitu komunikaciju radnicima, što može dovesti do nesporazuma i povećanih sigurnosnih rizika.
Kako bi se smanjile opasnosti povezane s bukom pri zavarivanju, zavarivači bi trebali poduzeti sljedeće mjere opreza:
Koristite odgovarajuću zaštitu za sluh:
Zavarivači bi trebali nositi odgovarajuću zaštitu za sluh, poput čepića za uši ili štitnika za uši, kako bi se zaštitili od opasnosti buke. Zaštitu za sluh treba odabrati na temelju razine buke i trajanja izloženosti.
Koristite odgovarajuću ventilaciju:
Odgovarajuća ventilacija ključna je za uklanjanje dima i plinova zavarivanja iz radnog prostora i sprječavanje nakupljanja otrovnih tvari. Lokalni sustavi za ispušnu ventilaciju, poput uređaja za odvod dima ili napa, trebaju se koristiti za hvatanje i uklanjanje dima na izvoru. To može pomoći u smanjenju razine buke u radnom prostoru.
Koristite odgovarajuće tehnike zavarivanja:
Pravilne tehnike zavarivanja, poput korištenja zavjesa ili ekrana za zavarivanje za prigušivanje buke, mogu pomoći u smanjenju rizika od izloženosti buci.
Dobijte odgovarajuću obuku:
Zavarivači bi trebali proći obuku o opasnostima povezanim s bukom pri zavarivanju i pravilnoj upotrebi zaštite za sluh. Razumijevanje rizika i provedba odgovarajućih sigurnosnih mjera ključno je za zaštitu od tih opasnosti.
Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s bukom pri zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika oštećenja sluha i osigurati sigurno radno okruženje.
Ergonomske opasnosti:
Ergonomske opasnosti odnose se na čimbenike rizika koji mogu dovesti do mišićno-koštanih poremećaja (MSD) i drugih tjelesnih ozljeda u zavarivanju. Zavarivanje često uključuje rad u nezgodnim položajima, ponavljajuće pokrete i dizanje teških tereta. Ti čimbenici mogu dovesti do mišićno-koštanih ozljeda, poput istegnuća, uganuća i problema s leđima. Glavne opasnosti povezane s ergonomskim problemima u zavarivanju uključuju:
Neugodni položaji:
Zavarivanje često zahtijeva od radnika da dulje vrijeme održavaju neugodne položaje, poput savijanja, dosezanja ili uvijanja. Ti položaji mogu naprezati mišiće i zglobove, što dovodi do nelagode i potencijalnih ozljeda.
Ponavljajući pokreti:
Zavarivanje često uključuje ponavljajuće pokrete, poput zavarivanja perli ili brušenja. Ponavljajući pokreti mogu uzrokovati ozljede od preopterećenja, poput tendinitisa ili sindroma karpalnog tunela.
Teško dizanje:
Oprema i materijali za zavarivanje mogu biti teški, što zahtijeva od radnika da često obavljaju zadatke podizanja, nošenja ili guranja/vučenja. Nepravilne tehnike podizanja ili prekomjerni tereti mogu opteretiti leđa i dovesti do ozljeda leđa.
Izloženost vibracijama:
Alati za zavarivanje, poput brusilica ili čekića za sjeckanje, mogu proizvesti vibracije koje se mogu prenijeti na ruke i nadlaktice. Dugotrajna izloženost vibracijama može rezultirati sindromom vibracije šake i ruke (HAVS) i drugim srodnim poremećajima.
Kako bi se smanjili rizici povezani s ergonomskim problemima pri zavarivanju, zavarivači bi trebali poduzeti sljedeće mjere opreza:
Održavajte pravilnu mehaniku tijela:
Radnike treba obučiti o pravilnim tehnikama dizanja i mehanici tijela kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje mišića i zglobova. To uključuje korištenje nogu za dizanje, održavanje ravnih leđa i izbjegavanje uvijanja.
Koristite ergonomsku opremu:
Zavarivači bi trebali koristiti ergonomsku opremu, kao što su podesive radne stanice, manipulatori za zavarivanje ili ergonomski plamenici za zavarivanje, kako bi smanjili opterećenje tijela i potaknuli pravilno držanje.
Redovito uzimajte pauze:
Česte pauze tijekom zavarivanja mogu pomoći u smanjenju rizika od ozljeda od preopterećenja. Vježbe istezanja ili promjena položaja tijekom pauza također mogu pomoći u ublažavanju umora mišića i poticanju cirkulacije krvi.
Koristite pomoćne uređaje:
Zavarivači bi trebali koristiti pomoćne uređaje, poput pomagala za dizanje ili ergonomskih alata, kako bi smanjili fizički napor povezan s teškim dizanjem ili ponavljajućim zadacima.
Ergonomski dizajnirajte radni prostor:
Radno mjesto za zavarivanje treba biti dizajnirano tako da potiče pravilno držanje i smanjuje naprezanje. To uključuje podešavanje visine radnih površina, osiguravanje prostirki protiv umora i osiguravanje odgovarajuće rasvjete.
Primjenom ovih sigurnosnih mjera i svjesnošću opasnosti povezanih s ergonomskim problemima u zavarivanju, zavarivači se mogu zaštititi od rizika od mišićno-koštanih poremećaja i drugih tjelesnih ozljeda, osiguravajući sigurno i zdravo radno okruženje.
Osnovna sigurnosna oprema za zavarivanje
Zavarivanje je opasna aktivnost koja zahtijeva upotrebu odgovarajuće sigurnosne opreme za zaštitu zavarivača i drugih osoba u blizini. Sljedeća je osnovna sigurnosna oprema za zavarivanje:
Zavarivačka maska:
Zavarivačka maska najvažniji je dio sigurnosne opreme za zavarivača. Ona štiti lice, oči i vrat zavarivača od intenzivnog svjetla, topline i zračenja koje nastaje tijekom zavarivanja. Zavarivačke maske trebaju biti opremljene zaštitnom lećom prikladnom za proces zavarivanja koji se izvodi.
Rukavice za zavarivanje:
Rukavice za zavarivanje štite ruke zavarivača od topline, iskri i rastaljenog metala koji nastaje tijekom zavarivanja. Trebale bi biti izrađene od materijala otpornog na plamen i pružati odgovarajuću spretnost za zadatak zavarivanja.
Jakna za zavarivanje:
Zavarivačka jakna pruža zaštitu gornjeg dijela tijela od iskri, topline i zračenja nastalih tijekom zavarivanja. Trebala bi biti izrađena od materijala otpornog na plamen i pokrivati ruke, trup i vrat.
Čizme za zavarivanje:
Čizme za zavarivanje štite stopala zavarivača od iskri, topline i padajućih predmeta. Trebale bi biti izrađene od čvrstog, vatrootpornog materijala i pružati dobro prianjanje kako bi se spriječilo klizanje i pad.
Respirator:
Zavarivanje proizvodi pare i plinove koji mogu biti štetni ako se udišu. Treba nositi respirator kako bi se zavarivač zaštitio od udisanja ovih štetnih tvari. Vrsta potrebnog respiratora ovisit će o procesu zavarivanja i vrsti proizvedenih pare.
Zaštitne naočale:
Zaštitne naočale štite oči zavarivača od letećih krhotina i iskri. Trebale bi biti izrađene od materijala otpornog na udarce i pružati bočnu zaštitu.
Čepići za uši ili štitnici za uši:
Zavarivanje proizvodi visoke razine buke koje mogu oštetiti sluh zavarivača. Za zaštitu od oštećenja sluha treba nositi čepiće za uši ili štitnike za uši.
Vatrogasni Aparat:
Aparat za gašenje požara trebao bi biti lako dostupan u slučaju požara. Vrsta aparata za gašenje požara ovisit će o vrsti požara koji se može dogoditi.
Korištenjem odgovarajuće sigurnosne opreme za zavarivanje, zavarivači mogu zaštititi sebe i druge u blizini od opasnosti povezanih sa zavarivanjem. Važno je koristiti svu gore navedenu opremu kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje.
Održavanje sigurnog radnog mjesta
Radi sigurnosti tijekom zavarivanja, važno je imati pri ruci sljedeću opremu:
Vatrogasni Aparat:
U slučaju bilo kakvih požara, imajte pri ruci aparat za gašenje požara. Provjerite je li aparat za gašenje prikladan za gašenje požara koji uključuju zapaljive materijale, kao što su požari klase C (požari električnih uređaja) i požari klase D (požari koji uključuju zapaljive metale).
Pribor za prvu pomoć:
Držite dobro opskrbljen pribor za prvu pomoć u blizini kako biste mogli zbrinuti sve manje ozljede koje se mogu dogoditi tijekom zavarivanja. Pribor bi trebao sadržavati predmete poput zavoja, antiseptičke otopine, gela za opekline, rukavica i škara.
Zaštitne naočale:
Osim nošenja zavarivačke maske, zaštitne naočale mogu pružiti dodatnu zaštitu za oči od letećih krhotina ili iskri koje mogu zaobići masku. Držite zaštitne naočale pri ruci kada je potrebno.
Zavarivačke deke ili zavjese:
Zaštitne deke ili zavjese za zavarivanje koriste se za zaštitu obližnjih zapaljivih materijala od iskri i prskanja. Držite ove materijale u blizini kako biste zaštitili okolno područje i spriječili slučajne požare.
Zaštitni zasloni za zavarivanje:
Zaštitni zasloni za zavarivanje koriste se za stvaranje barijere između područja zavarivanja i drugih radnika ili prolaznika. Oni štite druge od štetnih učinaka svjetlosti, zračenja i iskri zavarivanja. Držite zaštitni zaslon za zavarivanje u blizini kako biste uspostavili sigurnu radnu zonu.
Kliješta ili stezaljke za zavarivanje:
Kliješta ili stezaljke za zavarivanje praktični su alati za rukovanje vrućim metalom, uklanjanje troske ili sigurno držanje radnih komada. Držite ove alate u blizini kako biste izbjegli korištenje golih ruku ili rizik od opeklina.
Osobna zaštitna oprema (OZO):
Uz zavarivačku masku, rukavice i jaknu, obavezno imajte pri ruci rezervnu OZO. To uključuje dodatne parove rukavica, zaštitne naočale, čepiće za uši ili štitnike za uši i svu ostalu OZO specifičnu za proces zavarivanja koji se izvodi.
Pravilna ventilacija:
Odgovarajuća ventilacija ključna je za uklanjanje dima i plinova zavarivanja iz radnog prostora. Osigurajte da su ventilacijski sustavi, poput ispušnih ventilatora ili uređaja za odvod dima, na mjestu i da ispravno funkcioniraju.
Držanjem ove sigurnosne opreme pri ruci, zavarivači joj mogu brzo pristupiti kada je potrebno, osiguravajući sigurnije radno okruženje i smanjujući rizik od nesreća ili ozljeda tijekom zavarivanja.
Zaključak:
Važno je da zavarivači budu svjesni ovih opasnosti i provode odgovarajuće sigurnosne mjere, uključujući nošenje odgovarajuće osobne zaštitne opreme, pridržavanje sigurnih radnih praksi i odgovarajuću obuku, kako bi se smanjili rizici povezani sa zavarivanjem.
Vrijeme objave: 03.11.2023.